Iako kasne sa isplatom mirovina, nema štednje na naknadama zaposlenih

Iako kasne sa isplatom mirovina, nema štednje na naknadama zaposlenih

Naime, prema podacima Ureda za reviziju javnih institucija FiH prosječna isplaćena plaća za 2015. godinu u ovoj instituciji iznosila je 1.422 KM, a najviša neto plaća bila je 4.015 KM.

Za topli obrok u 2015. Isplaćen je iznos od 2.357.660 KM. Visina toplog obroka je utvrđena Zaključkom direktora od 22.10.2010. godine i isplaćivala se u iznosu od 14 KM dnevno.

''Navedeni Zaključak je donesen u godini kada je Federalni zavod pozitivno poslovao, a već u narednoj 2011. godini, bilježi negativno poslovanje koje je evidentno u svim narednim godinama. Zbog toga bi isplaćeni mjesečni iznos naknade za topli obrok za puni fond sati neznatno manji od iznosa minimalne mirovine koja se isplaćuje na teret Federalnog zavoda (326 KM)", navode revizori u svom izvještaju.

Regres je isplaćivan u visini od 400 KM po zaposlenom. Revizori su utvrdili da su izdaci za bruto plaće i naknade iskazani su u iznosu od 25 milijuna KM i predstavljaju 83,08% ukupnih rashoda i izdataka Federalnog zavoda.

Također, smatraju da bi Federalni zavod, kao javna ustanova koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima iz mirovinsko i invalidskog osiguranja i čiji se rad financira iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, koji predstavljaju javni novac, trebao urediti da plaće i naknade zaposlenih budu u visini plaća i naknada proračunskih korisnika u FBiH.

''Kada su plaće i naknade u pitanju, posebno naknada za topli obrok, smatramo da su iste neprimjerene u uslovima narušene financijske stabilnosti Federalnog zavoda i otežanih uslova isplata penzija'', navode revizori.

Napominju da bi ostvarivanjem ušteda po ovom osnovu, Federalni zavod dao svoj doprinos na stabilizaciji mirovinskog sustava.

Produbljivanju dubioze Zavoda MIO doprinio je ogroman porast broja zahtjeva u 2015. godini, za prijevremenu mirovinu budući da je 31.12. 2015. ukinuta mogućnost prijevremenog umirovljenja pa je to ponukalo mnoge da predaju zahtjev za umirovljenje.

Iako je donesen plan za prevazilaženje financijsih poteškoća koji je predviđao i prodaju imovine koja je u vlasništvu MIO kao što je hotel Ero i druge nekretnine to nisu uspjeli prodati tako da je sve to rezultiralo produbljivanjem deficita.

Zanimljiva informacija koju su revizori pronašli je da je federalni Zavod davao i kredite svojim uposlenicima i to po povoljnoj kamatnoj stopi od 2 posto.

Prema podacima revizora 2014. i 2015. dodijeljeni su krediti u iznosu od 493.000 KM, od čega je 471.000 KM dodijeljena u 2014. godini. Tri kredita su dodijeljena korisnicima u 2015. godini u iznosu od 22.000 KM. Sredstva su dodjeljivana u visini 10.000 KM, 7.000 KM i 5.000 KM sa posebnog namjenskog računa od prodaje stanova Federalnog zavoda.

Ugovori su zaključivani sa korisnicima kredita na period od 60 mjeseci uz kamatnu stopu od 2% godišnje, kako je definisano Pravilnikom o stambenim odnosima.

''Iako je Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo regulirano da se iz sredstva ostvarenih prodajom stanova dijelom mogu koristiti (90%) za kreditiranje pod povoljnijim uvjetima pribavljanja stanova za potrebe svojih zaposlenika, Zakonom o bankama je definirano da nitko ne može u svoje ime i za svoj račun davati kredite na području Federacije, ako nema dozvolu Agencije za bankarstvo. Naprijed navedeno ukazuje na zakonsku neusuglašenost u ovom segmentu. I pored navedenog, ukazujemo da je članom 117. Zakonom o PIO/MIO regulirano da se sredstva potrebna za ostvarivanje prava i obaveza iz mirovinsko i invalidskog osiguranja i za rad nositelja osiguranja ostvaruju iz doprinosa za mirovinsko i iz svih vrsta prihoda Federalnog zavoda, pa je upitno davanje kredita, obzirom na namjenu trošenja sredstava Federalnog zavoda'', naveli su revizori u svom izvještaju.

D.K.

Četvrtak, 28.07.2016. / http://www.akta.ba/