Alvira Crnišanin: Teško je naći posao, a još teže dobrog radnika

Alvira Crnišanin: Teško je naći posao, a još teže dobrog radnika

Kompanija “J.u.A. Frischeis” (JAF) osnovana je 1948. godine sa sjedištem u Stockerau u blizini Beča. Danas je JAF – grupa sa svoje 53 poslovnice u 16 zemalja i više od 2.200 zaposlenih – vodeća firma Centralne Evrope u prodaji drveta i drvnog materijala. Ulaskom na kinesko, vijetnamsko i kamerunsko tržište “J.u.A. Frischeis” je svoje poslovanje proširio na dva nova kontinenta. Filijala “J.u.A. Frischeis” Bosna i Hercegovina otvara se 2007. godine u Visokom. Trenutno zapošljava 33 radnika i u svom vlasništvu posjeduje skladište od 5.000 m².


NV: Šta je bio razlog da se počnete baviti ovim poslom i kako je sve počelo?

Počelo je sasvim slučajno kad je vlasnik gospodin Frischeis počeo razmišljati o osnivanju filijale u Bosni i Hercegovini. Dakle, tu sam od samog početka. Nije bilo jednostavno, s obzirom na to da do tada nisam bila bliska drvnoj industriji. Dosta toga se moralo naučiti, ali ciljevi koje sebi postavimo daju nam jasan pravac kamo trebamo ići.

Kad se prisjećam tih prvih mjeseci poslovanja u Bosni i Hercegovini, moram kazati da su bili teški, jer tad nismo imali ni prostora, niti smo imali gdje raditi. Zbog nekih tehničkih poteškoća, bukvalno smo nekoliko mjeseci morali raditi na parkingu. Bila sam treća po redu zaposlena u JAF-u u našoj zemlji i svako jutro smo se sastajali i dogovarali ko će šta uraditi za naredne dane. U tom periodu sami smo se bavili papirologijom oko osnivanja firme. Znači, od osnivanja firme prošla sam gotovo sva radna mjesta: od čistačice, nabavke robe, prodaje, skladišta, administracije do današnje pozicije. Ako ima nešto što nisam radila, onda je to posao viljuškariste. Eto, još samo nisam vozila viljuškar, sve drugo sam probala (smijeh).

Mogu vam reći da je upravo to što sam prošla neprocjenjivo iskustvo koje mi sad, s ove pozicije, omogućava prednost u procesu rada u JAF-u. Kad ste prošli probleme, izazove, mahane i prednosti određenog radnog mjesta, onda lakše možete razumjeti i potrebe svojih uposlenih, a možete im lakše i pomoći. Kad sam morala preuzeti funkciju direktorice, meni to uopće nije bio problem, jer sam već do tada prošla sva druga moguća radna mjesta i mogla sam ocijeniti šta me to očekuje.


NV: Šta nudi “Frischeis” u Bosni i Hercegovini?

U “Frischeisu” možete pronaći kvalitetne proizvode poznatih proizvođača pločastog materijala za potrebe građevinske industrije, industrije namještaja, proizvođače namještaja i stolarije. Zapravo stalni prodajni program od više od 20.000 proizvoda koji može zadovoljiti sve potrebe naših kupaca. No, šta bi bio najbolji proizvod bez odgovarajućeg stručnog znanja? Kod nas vas ne savjetuju obični prodavači, već stručnjaci iz svoje domene i naše dugogodišnje iskustvo. Uz sve ovo imamo i snažnu logistiku koja nam je od velikog značaja, pri čemu nam je cilj da za svakog kupca budemo tu kad je potrebno.


NV: Kakvo je trenutno stanje na tržištu? Kakva je situacija u oblasti drvne industrije?

Što se tiče naše firme, iz godine u godinu bilježimo konstantan rast prometa, a 2015. godina bila je jedna od najboljih poslovnih godina. Sektor drvne industrije, koji iz godine u godinu raste, sa svojim ukupnim rezultatima predstavlja jedan od najznačajnijih sektora u privredi Bosne i Hercegovine i to je jedan od sektora na kojima naša zemlja može dugoročno planirati svoju strategiju razvoja. Drvni sektor naše zemlje je prvenstveno definiran kao izvozni sektor i u tom kontekstu treba dobiti svu potporu od državnih institucija Bosne i Hercegovine.


NV: Ima li negativnih praksi kojima pojedine firme u industriji drvnog materijala pribjegavaju da bi stekle prednost nad drugim kompanijama?

Sigurno da postoji. Ali, poslovanje po tom principu je kratkog daha i takva poslovna praksa samo trenutno daje prednost u odnosu na konkurente. Najčešće u ovakvim slučajevima ispaštaju samo uposleni koji bivaju zloupotrijebljeni kako bi poslodavac postigao što nižu cijenu svog proizvoda.


NV: Po čemu se “J.u.A. Frischeis” razlikuje od drugih kompanija koje na sličan način posluju u drvnoj industriji?

Mogu slobodno reći da mi i nemamo pravu konkurenciju u Bosni i Hercegovini. Zaista smo jedinstveni, a razlikuje nas kvalitet i raznovrsna ponuda. Nismo orijentirani samo na jedan dio asortimana, nego pokrivamo cjelokupnu drvnu industriju. Od onih koji se iz hobija bave stolarstvom pa do velikih industrija. Još nešto što nas čini posebnim osim distribucije materijala renomiranih svjetskih proizvođača pločastog materijala, jesu i vlastiti proizvodi pod markom “EUROWOOD” te vlastita proizvodnja rezane građe i furnira u Austriji i Rumuniji.


NV: Da li se, po Vama, privredna situacija u našoj zemlji poboljšava ili pogoršava? Mnogo se govori o propalim projektima, a malo o uspješnim…

Ako ćemo gledati po tom pokazatelju, onda možemo reći da mi kao firma iz godine u godinu rastemo i svake godine zapošljavamo nove ljudske resurse. Zbog toga mogu reći da da se privredna situacija u našoj zemlji popravlja. Ipak, smatram da taj privredni rast ide prilično sporo, a razlog je to što država za adekvatan privredni rast nema kvalitetan plan ni viziju i na tome je potrebno dodatno raditi. Bez jasne vizije nema ni rezultata.


NV: Mnoge firme u Bosni i Hercegovini radnike tretiraju na način da im jedan dio plaće daju na račun, a drugi “na ruke”. To je zakonom zabranjeno. Ipak “javna je tajna” da se to dešava, a razlog za to su i preveliki porezi na plaće radnika (oko 69 posto odlazi na doprinose), što je previše i za firme u razvijenim zemljama. Šta mislite o ovoj praksi i smatrate li da država ipak treba smanjiti porez na plaće radnika, kako bi kompanije i privrednici ekonomski “prodisali”?

Da! Upravo kako ste i spomenuli, jedan od najvećih “nameta” koje poslodavci imaju jeste visok procent poreza na plaće, ali nikako ne mislim da je način ovakve isplate koji ste naveli ispravan. “J.u.A. Frischeis” nema takav problem, ali imaju mnoge druge kompanije. Sigurna sam da, kad bi država koju smatram odgovornom za ovakvu situaciju smanjila procent poreza na plaće, došlo bi i do i smanjenja nezaposlenosti te da bi zasigurno većina poslodavaca ispoštovala sve svoje zakonske obaveze prema radnicima i državi. Na taj način bi vlast, poslodavac i radnik bili zadovoljni. Bosna i Hercegovina treba smanjiti ogromne poreze na plaće, a razliku koja joj je potrebna treba potražiti drugdje ili smanjiti državnu administraciju, koja je u ovoj mjeri nepotrebna, da ne kažem kobna za ovu državu.


NV: Trenutno zapošljavate 33 radnika i imate promet više od 11 miliona KM godišnje. Planirate li širiti svoju prodaju na druge gradove? Koji su naredni planovi?

Naravno. Kao i svaka druga zdrava firma, u planu imamo kontinuiran rast, a time i širenje. Iako i sad pokrivamo gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu iz zasad jedinog skladišta koje se nalazi u Visokom, planiramo osnovati još dvije poslovnice u našoj zemlji. Možda već i u ovoj godini.


NV: Nećemo insistirati da komentirate političku situaciju u našoj državi, ali čini se da je naše strateško planiranje i ekonomski rast uveliko ograničen mnogim stranačkim interesima. Koliko politička nestabilnost u ovom slučaju opstruira ekonomski razvoj u BiH?

Naravno da mnogo faktora utječe na razvoj svake zemlje, a politička nestabilnost može u velikoj mjeri utjecati na sporiji ekonomski razvoj. Ipak, smatram da smo zemlja s mnogo potencijala, kako prirodnog tako i ljudskog, pa se nadam da će ubrzo ove dvije važne stavke zasjeniti ovakvu političku situaciju. Put ka Evropskoj uniji je neizbježan, tako da ćemo biti prisiljeni da se prilagodimo.


NV: Koliko je po Vašem mišljenju obrazovni sistem uvezan sa tržištem rada?

Mi u ovoj branši imamo ogroman problem, jer ne možemo pronaći dovoljno stručan kadar, ljude sa znanjem. Uvijek su nam potrebni radnici, od onih na mašinama pa do inžinjera drvne industrije. Takvih stručnjaka ima vrlo malo i na tom polju se nažalost ništa ne radi. Zato je potrebno hitno uvezivanje kompanija i obrazovnog sistema, kako bismo mogli dobiti ljude koji su nam potrebni. Za takve će uvijek biti posla.

nv54254-2


NV: Još smo dominantno muško društvo, patrijarhalno u svakom smislu. Koliko je bio izazov doći na mjesto direktorice jedne uspješne kompanije kakva je “J.u.A. Frischeis” i predstavlja li Vam izazov biti autoritet i ženama i muškarcima?

U 53 poslovnice “Frischeisa” samo su tri žene na rukovodećoj poziciji. Jedna od njih sam ja. Sigurno da vas ljudi na početku saradnje posmatraju s dozom predrasude, a posebno u našem još patrijarhalnom društvu u kojem muškarci imaju blagu prednost. Najvažnije se profesionalno posvetiti poslu kojim se bavite, a pozitivan rezultat, bez obzira na spol, dolazi zagarantirano.


NV: Nakon napornog dana, šta Vas opušta, čini sretnom? Odakle crpite motivaciju za naredne dane?

Slobodno vrijeme, kojeg imam vrlo malo, pokušavam iskoristiti na najbolji mogući način. To je uglavnom vrijeme provedeno s djecom, neka fizička aktivnost, pozorište ili dobra knjiga. Ponekad to zna biti i kuhanje u kućnoj atmosferi.


NV: Velik broj mladih je nezaposlen. Iz perspektive Vas kao privrednika, šta je najvažnije kod kandidata kojeg odlučite primiti u Vašu kompaniju? Očito je da niko ne dođe potpuno obučen i spreman. Kakav radnik je po Vama najbolji?

Drvna idustrija, i svi mi koji smo zbog nje tu gdje jesmo, specifična je industrija, tako da i svi oni koji su u njoj uposleni, prije zaposlenja trebaju posjedovati nužno znanje i stručnost. Naravno, niko ne dođe potpuno obučen. Kao što sam već navela, potrebno je znanje iz oblasti drvne industrije, dok se iskustvo najbolje stječe tokom rada. Dakle, najbolji radnik je onaj koji dođe s dovoljno stručnog znanja i potrudi se da to svoje znanje prilagodi potrebama kompanije. U javnosti se stalno govori kako je teško naći posao, a ja tvrdim da je još teže naći dobrog radnika. Nijedan poslodavac neće odustati od dobrog radnika.


Alvira Crnišanin (1976) rođena je u Sarajevu. Trenutno obavlja rukovodeću funkciju na mjestu direktorice filijale “J.u.A. Frischeis” Bosna i Hercegovina. Inače, ova svjetska kompanija je vodeća na području centralne Evrope po prodaji drveta i drvnog materijala. Od ukupno 53 poslovnice “Frischeisa”, koliko ih ima u svijetu, Crnišanin je jedna od tri žene koje se nalaze na ovoj istaknutoj poziciji. Govori njemački i engleski jezik.

Ponedjeljak, 15.02.2016. / http://novovrijeme.ba/